Pretražite arhivu
User loginPretraživanjeKo je prisutanTrenutno je prisutno 0 korisnika i 123 gostiju
Syndicate |
Katastrofalna prolaznost na ispitimaPolitika, 25. april 2007. Ako ne bi bilo uslovnog upisa godine, više od 80 odsto studenata BU izgubilo bi status budžetskih u sledećoj godini. – Za desetak dana biće gotova „Bolonja 2” – nova izmena nastavnih planova i programa
Oko 50 studenata BU upalo je juče u zgradu Rektorata tvrdeći da imaju informacije da će u narednoj školskoj godini cene studija povećati za 17 odsto.Rektor Branko Kovačević je to demantovao , uz objašnjenje da se odustalo posle preporuke ministra prosvete Prolaznost studenata na ispitima je katastrofalna i ako ne bi bilo uslovnog upisa godine više od 80 odsto studenata izgubilo bi budžetski status u sledećoj godini. Istraživanja pokazuju da je u januarsko-februarskom roku tek oko 16 odsto studenata BU položilo sve ispite predviđene reformisanim planovima i programima. Nisu svi ni prijavili sve ispite, već je to učinio svaki drugi akademac.To su samo neki od razloga zbog kojih se na mnogim fakultetima u Srbiji već priprema „Bolonja 2” – izmena nastavnog plana i programa, iako se na univerzitetima u našoj zemlji već prešlo na takozvani bolonjski režim studija. Uprkos tome, studentima će i ovoga puta biti omogućeno da uslovno upišu narednu godinu i nastave besplatno da se školuju, ako steknu najmanje 40 (ESPB) bodova po novom ili ako polože dve trećine ispita po starom programu. A i oni koji su do sada plaćali školarinu moći će takođe pod pomenutim uslovima da pređu na budžet, da više ne plaćaju školarinu. – Tako je odlučeno i na Senatu BU, jer za sve nas je Bolonja još nepoznanica. Uče se i profesori i studenti – kaže za naš list dekan Hemijskog fakulteta profesor dr Živoslav Tešić. – Nije to ništa novo. Tako je bilo i do sada, po starim propisima. A pravni osnov za nastavljanje te prakse nalazi se i u članu sadašnjeg (novog) Zakona o visokom obrazovanju koji ostavlja mogućnost da se stari režim studija primenjuje još dve godine od donošenja novog zakona. Tako će, dakle, moći da se radi samo još ove godine – objasnio je za „Politiku” profesor dr Sima Avramović s beogradskog Pravnog fakulteta, inače član Saveta Univerziteta u Beogradu. On ističe da su i takozvani samofinansirajući studenti do sada mogli da postanu budžetski akademci, ukoliko daju uslov, odnosno, polože dve trećine ispita, što po novom odgovara sticanju 40 (ESPB) bodova. I to će važiti još samo ove godine. – Ali već sledeće godine neće biti tako. Da bi se ostalo na jaslama države moraće da se polože svi ispiti i zapravo očisti godina. To će isto važiti i za akademce koji plaćaju školarinu a želeli bi da školovanje nastave o trošku države. Zapravo i po novom Zakonu će studenti koji plaćaju školarinu moći da pređu na budžet i svoje školovanje nastave o trošku države, ali samo ako očiste godine. I to ne svi, što je takođe novina. Da ne bi bilo prekomernog trošenja para iz budžeta, država će, a ne fakulteti, da pravi kvote za njihov upis kao budžetskih studenata na drugu i ostale naredne godine studija. Kvote će se propisivati na osnovu kriterijuma koje prethodno treba ustanoviti. U opticaju su za sada dva kriterijuma – ili prosečna ocena, ili vreme kada se daju svi ispiti. Najverovatnije će se uzeti ovaj drugi kriterijum. Dakle, ko prvi bude očistio godinu prelazi na besplatno školovanje – kaže profesor Avramović. A na nedavnom sastanku rektora univerziteta u Srbiji sa ministrom prosvete Slobodanom Vuksanovićem ukazano je na slabu prolaznost studenata na ispitima predviđenim novim, reformisanim nastavnim planovima i programima. Rektor BU profesor dr Branko Kovačević je čak ukazao i na činjenicu da mnogi fakulteti nisu dobro odradili reformu i da zbog toga ne mogu da ispaštaju studenti. – Prolaznost studenata na ispitima je katastrofalna i ako ne bi bilo uslovnog upisa godine više od 80 odsto studenata izgubilo bi status budžetskih u sledećoj godini – ocenio je rektor Kovačević. Zato je, između ostalog, i omogućeno studentima da i ovoga puta uslovno upisuju narednu godinu. Istraživanja pokazuju da je u januarsko-februarskom roku tek oko 16 odsto studenata BU položilo sve ispite predviđene reformisanim planovima i programima. Nisu svi ni prijavili sve ispite, već je to učinio svaki drugi akademac. Prema analizama prolaznosti akademaca, samo je 1.534 brucoša na BU, od ukupno njih 9.637, položilo sve ispite. Najvredniji su bili „medicinari”. Više od 55 odsto brucoša Medicinskog fakulteta u Beogradu položilo je sve ispite predviđene za taj rok. Među uspešnijim studentima su oni sa Biološkog i Arhitektonskog fakulteta. Na pojedinim fakultetima, poput Hemijskog, Geografskog, Fakulteta bezbednosti, Rudarsko-geološkog, Građevinskog, čak nijedan student nije dao sve predviđene ispite. Pojedini fakulteti, poput Elektrotehničkog, Pravnog, Fakulteta političkih nauka, Filološkog, Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Fizičkog fakulteta, nisu ni dostavili podatke o prolaznosti svojih studenata. – Tačno je da ni kod nas nijedan student nije u pomenutom roku položio sve predviđene ispite. Sa Studentskim parlamentom smo se dogovorili da nam dostave sve primedbe na nastavni plan i program i na rad na fakultetu. Zatim će se sastati nastavnici sa predstavnicima Studentskog parlamenta, kako bismo videli gde škripi. Želimo da edukujemo i studente i nastavnike u skladu sa Bolonjom. Svi se mi učimo u hodu. Ne mogu se poklanjati ocene, ali se moraju uzeti u obzir sve aktivnosti koje predviđa Bolonja. Već je u pripremi i izmena nastavnog plana i programa. Nazvali smo to „Bolonjom 2” – veli dekan Hemijskog fakulteta. „Bolonja 2” biće gotova za desetak dana. Potom će o tom novom nastavnom planu i programu da se izjasni Studentski parlament. Tek potom ide na nastavno-naučna veća fakulteta, a zatim na Senat Beogradskog univerziteta. Politika na Univerzitetu Univerzitet bi trebalo da bude izuzet od politike, ali se njen posredan uticaj ipak oseća, saglasni su učesnici tribine koju je juče na temu politike i studentske demokratije organizovala Studentska unija Srbije SUS. Povod za razgovor bio je nedavni izbor Nemanje Petrovića, člana Izvršnog odbora Omladine Demokratske stranke Srbije za predsednika Studentskog parlamenta Beogradskog univerziteta. Profesor dr Branko Kovačević, rektor, rekao je da studenti imaju pravo da se bave politikom kao i svi građani, ali da ne smeju da imaju bilo kakvu funkciju na univerzitetu. Bilo bi mnogo bolje, dodao je on, kada bi umesto stranaka na univerzitet dolazile velike kompanije koje bi zapošljavale studente. Prema mišljenju profesorke dr Slobodanke Turajlić, Studentski parlament bi trebalo da raspravlja o onome što je najveći studentski problem, a to je podatak da je samo oko 16 odsto visokoškolaca ispunilo ispitne obaveze u prvom semestru, što je, kako je kazala, poražavajući rezultat reformi. Reagujući na reči Nemanje Petrovića da je „zamrzao” funkciju člana IO Omladine DSS, ona je rekla: „I predsednik i premijer su takođe ’zamrzli’ stranačke funkcije, čime dobijamo sve više ’zamrznutih’. Bojim se da su svi oni to shvatili pogrešno i da su, zapravo, ’zamrzli’ ono što bi trebalo da rade.” Petrović je ocenio da priča SUS-a o politizaciji Studentskog parlamenta ide na štetu te institucije i na štetu akademaca. Jovo Bakić, asistent na Filozofskom fakultetu, napominje da je borba protiv stranačkog upliva u školstvo osuđena na propast, ali da se taj uticaj može ograničiti i da je ostavka, a ne zamrzavanje funkcija, jedan od načina za to. Studenti upali u Rektorat Rektor Branko Kovačević tvrdi da neće doći do povećanja školarina za 17 odsto Oko 50 studenata Beogradskog univerziteta upalo je juče u zgradu Rektorata zahtevajući da razgovaraju sa rektorom profesorom dr Brankom Kovačevićem, tvrdeći da imaju informacije da će se u narednoj školskoj godini cena studija povećati za 17 odsto, što nije u skladu sa preporukom Ministarstva prosvete. – Studenti se pozivaju na stav Saveta Beogradskog univerziteta da se visina školovanja mora povećati za sedam odsto, koliko iznosi inflacija, i da dodatno povećanje preko toga može biti 10 odsto. Ipak, posle preporuke ministra prosvete Slobodana Vuksanovića odustalo se od ovoga – izjavio je posle sastanka sa studentima prof. dr Branko Kovačević. On je studente, koji su ušli u njegov kabinet, nazvao „samoorganizovanom grupom ljudi koja uporno izbegava da se za svoje zahteve bori kroz institucije”, pre svega kroz nedavno formiran Studentski parlament. – Ja ne mogu ništa više da učinim jer ja ne određujem visinu školarina. Rektorat može samo da preporuči savetima fakulteta da ne podižu naknade – podsetio je rektor Kovačević. Neplanirani sastanak odigrao se u neakademskoj atmosferi, koju je rektor nazvao „ucenom”, a učenici protesta tvrde da im je profesor pretio. – Ponavljamo da cene školovanja ne smeju da rastu i da moraju da se utvrde jasno kriterijumi za određivanje visina školarina. Umesto toga, rektor nam je pretio da će nas izbaciti sa fakulteta – istakao je Tadej Kurepa, student Fizičkog fakulteta. Za danas je najavljen još jedan studentski protest ispred Filozofskog fakulteta, a u 13 časova je sednica Senata BU na kojoj će biti reči o upisnoj politici u narednoj školskoj godini. |